Konferenciju je otvorila okolišna novinarka Ljiljanka Mitoš-Svoboda koja je ukrato predstavila ideju za pokretanje kampanje . Naglasila je da se kampanjom  želi postići trajno isključivanje  iz energetske strategije Hrvatske prijedloga i plana izgradnje nuklearke kao energetskog izvora, u bilo kojem dijelu Hrvatske, pogotovo u istočnoj Slavoniji.  Isto tako je naglasila da je stanovništvo socijalno, politički i emotivno ranjivo te još uvijek živi sa ratnim posljedicama, da je istočna Slavonija vrlo bogata prirodnim resursima i uvjetima za ekološku poljoprivredu, vinogradrstvo, turizam i održivi razvoj, te je vrlo zanimljiva domaćim i stranim ulagačima koji podržavaju takav razvoj. Ali takovi ulagači izbjegavaju područje obilježeno izgradnjom  nuklearke . Gđa Mitoš-Svoboda je iznijela i svoja negativna iskustva i zapažanja sa studijskog putovanja u Bugarsku, gdje je posjetila gradilište elektrane. Na kraju je pozvala sve prisutne da se pridruže potpisivanju peticije na Trgu Bana Jelačića u zagrebu, 11.07.2008., gdje će biti postavljen štand, a odmah je najavila i okolišnu konferenciju u rujnu ove godine. Konferencija će okupiti eminentne stručnjake iz EU i Hrvatske koji će dati svoje mišljenje o temi nuklearnih elektrana, utjecaju nuklearki na okoliš, ljude i životinje te o obnovljivim izvorima energije.

Načelnik općine Erdut gosp. Jovan Jelić podržao je ovu kampanju i rekao je da će se aktivno uključiti u sve faze  te je ponudio da upravo  općina Erdut bude domaćin konferencije u rujnu.  Naglasio je da se lokacija planirane nuklearke nalazi u pograničnom području sa susjednom državom Srbijom, koja je kao i Hrvatska, potpisnica ESPOO konvencije o prekograničnoj procjeni utjecaja na okoliš i kao takva ima pravo utjecati na odluku o gradnji takvog objekta na svojoj granici, te da je planirana lokacija ušće Drave i Dunava, koji  održavaju ekosustav Parka prirode Kopački rit, jedne od najvećih europskih močvara,  staništa  i preletišta ptica močvarica i mrjestilišta slatkovodnih vrsta riba. Pored toga je načelnik Jelić istakao da se svi ovi planovi kose sa strateškim planovima općine Erdut – PUR-om, Planom ukupnog razvoja izrađenog u 2007. od strane Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Zelenom agendom koja je izrađena uz pomoć nizozemskih stručnjaka te prostornim i drugim planovima. Općina Erdut već niz godina ulaže velike napore u razvoj seoskog turizma, u proizvodnju eko-hrane i održivi razvoj, te od toga neće odustati. „Moramo misliti na pokoljenja koja dolaze, što ćemo im ostaviti u nasiljeđe. Onima koji kažu da nukelarka nije opasna poručujem – ni bomba na stolu u punoj birtiji nije opasna, sve dok neko ne povuče osigurač.“, izjavio je g. Jelić. „Do sada službene obavijesti nisam dobio, nego neposredno preko HEP-ovog naputka da područje koje je još u vrijeme bivše države ostane rezervirano za visokonaponsku mrežu.“, kazao je načelnik Jelić. Na kraju je načelnik poručio da svi koji su uključeni u kampanju samo žele jedno , službeni odgovor mjerodavnih institucija – ili da opovrgnu cijelu priču ili da je potvrde.

Izvršna direktorica GORD-a Jelka Borojević  podržala je izlaganja prethodnika te je iznijela neke podatke koje su izjavili stručnjaci u odnosu na zdravlje. Prema njihovim podacima je prevalencija kancera u osoba koje žive blizu nuklearki mnogostruko veća od onih koji ne žive u takovoj sredini, a o utjecaju na zdravlje će biti više riječi tijekom kampanje i na konferenciji kada stručnjaci budu držali svoja izlaganja. „Mali čovjek“, gdje naravno spadaju i aktivisti i članovi lokalih udruga te i same udruge GORD, su doista nedovoljno informirani o toj temi  te se edukativnim aktivnostima to želi promijeniti. Isto tako ističe da je tu bitan i psihološki moment. Sama pomisao da živiš kilometar ili dva od nuklearne centrale stvara unutarnji strah i stres za stanovnike općine Erdut. Na kraju je navela najnoviju informaciju koju je potvrdio i sam načelnik, da je jedan veliki investitor povukao svoju ponudu za ulaganje u Vinariju Erdut zbog priče o nuklearki. Što nas još očekuje? Direktorica Borojević pozvala je sve da se uključe u kampanju, da daju svoj doprinos – potpisom, stručnom ekspertizom ii mišljenjem.

Na kraju press konferencije razvojna direktorica  Jasmina Ilinčić rekla je da je kampanja službeno krenula 23.06.2008. godine o čemu su obaviješteni mediji. U okviru kampanje se provodi potpisivanje peticije u prostorijama udruge GORD, u izložbenom prostoru GORD-ove GALERIJE u centru Dalja te online na straniciwww.zelena-lista.hr. Isto tako se spontano na popularnom globalnom networku FACEBOOK osnovao forum „Reci NE nuklearki u Dalju“. Grupa već broji preko 70 članova, prvenstveno mladih,  koji u forumu razmjenjuju mišljenja u  svezi ove teme.  Sva zbivanja oko kampanje će biti popraćena na web stranici www.gord.hr a vijesti će biti plasiranje i preko www.daljonline.net web stranici mladih aktivista iz općine Erdut. Direktorica Ilinčić je najavila i potpisivanje peticije po selima a akciju će voditi volonteri udruge, te je ovim putem pozvala sve zainteresirane da se uključe u akciju i potpišu peticiju. Kampanja će se pratiti i info štandovima, između ostaloga u Zagrebu na Tragu Bana Jelačića 11.07.2008., a o lokalnim info štandovima će građani biti pravodobno informirani. Na samom kraju press konferencije je gđica Ilinčić izvijestila sve prisutne da su kontaktirani brojni stručnjaci u Hrvatskoj i inozemstvu, a prvenstveno oni koji svoje korijene imaju u općini Erdut ili Slavoniji, da daju svoje stručno mišljenje na ovu temu. Sva stručna mišljenja su dobrodošla, bez obzira da li su ZA ili PROTIV, te će poslužiti kao poticaj za raspravu na predviđenoj konferenciji u rujnu.  Do tada je poručila svima da prate internetske stranice GORD-a.

Materijali:

izvjestaj-sa-press-konferencije

izvjestaj-sa-pressice

Video, ima ga in HRT-u

video

Priredila: Jasmina Ilinčić

također fotoreportažu možete pogledati u galeriji

Bili smo tamo i možete pogledati malu fotoreportažu u galeriji

Spominjanje Erduta, nadomak Osijeka, kao moguće lokacije hrvatske nuklearke (Erdut je samo nekoliko kilometara nizvodno od ušća Drave u Dunav), oživljavanje je stare ideje, još iz vremena bivše države, kada su ondje, krajem sedamdesetih prošlog stoljeća, započela brojna istraživanja. U razdoblju od 1979. do 1990. u studijska i terenska istraživanja, koja su uključivala geofizička, geomehanička, hidrološka, hidrogeološka i seizmička ispitivanja, potrošeno je oko 30 milijuna tadašnjih američkih dolara. Istraživanja su vođena na temelju preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju, s kojom je Jugoslavija tijesno surađivala. Rezultati koji su dobiveni, po ocjenama nezavisnih stručnjaka, pokazali su da je po svim parametrima, lokacija u Erdutu, koja se prostire uzduž riječnog otočića Tanja i zatvara četverokut omeđen desnom obalom Dunava i željezničkom prugom Osijek-Erdut, te granicom Novog Erduta i pustare Prkos, najbolja u Europi. Dakako, sa stajališta onih koji izgradnju nuklearne elektrane isključivo promatraju kao tehničko pitanje.

Nuklearna elektrana kraj Erduta trebala je imati snagu od 4000 megavata (gotovo šest puta jača od Krškog), a o kolikoj je snazi riječ, najbolje govori podatak da bi proizvodila više struje od sadašnje ukupne produkcije električne energije u Hrvatskoj!

Hrvatska elektroprivreda (HEP) odigrala je zanimljiv potez kada je Općinu Erdut u ljeto 1996. službeno izvijestila o planovima izgradnje termoelektrane na ugljen, snage 350 megavata, s mogućnošću proširenja na još jedan blok iste snage. Lokacija termoelektrane trebala je biti na istom mjestu na kojem su obavljena ispitivanja za moguću izgradnju nuklearne centrale – uz dunavsku adu Tanja, u neposrednoj blizini Erduta.

HEP je u ponudi naglasio kako bi termoelektrana koristila visokokalorični uvozni ugljen s niskim postotkom sumpora, te da bi, kad je u pitanju zaštita okoliša, bila izgrađena prema najstrožim europskim standardima. Uz to, HEP je bacio i zanimljiv mamac - termoelektrana na ugljen zaposlit će oko 300 ljudi, a eksploatacija elektrane lokalnoj zajednici donijet će brojne povoljne gospodarske prednosti. Uz značajna ulaganja u infrastrukturu, prije svega ceste, siromašna općina Erdut bi, samo na osnovu zakonom određene naknade za korištenje prostora, dobivala godišnju rentu od oko tri milijuna dolara!

U Erdutu, međutim, nisu imali razumijevanja za izgradnju termoelektrane. Čim se za tu ideju saznalo, a naročito nakon službene ponude HEP-a, osnovan je Inicijativni odbor za sprečavanje izgradnje termoelektrane na ugljen. Svojom dosta glasnom aktivnošću i snažnom medijskom kampanjom, bar za neko vrijeme, mještani su zaustavili planove o izgradnji elektrane na ugljen. Strahovali su, unatoč HEP-ovim obećanjima, da bi zagađenje sumpornim dioksidom i drugim toksičnim tvarima štetno utjecalo na razvoj poljoprivrede i vinogradaoznat.nim dioksidom i drugim toksičnim tvarima, štetno utjecalo na razvoj poljoprivrede i vinogradsrastva pop čemu je taj kraj po čemu je taj kraj poznat.

No, ponuda s izgradnjom termoelektrane na ugljen koji bi se Dunavom dovozio iz Ukrajine i Rusije, te strah od emisije sumpornog dioksida i proizvodnje ogromnih količina toksične šljake, čini se, ublažila je očekivane reakcije mještana Erduta na moguću izgradnju nuklearke. Nuklearaka je tako od dva zla ispala ono manje. Načelnik Općine Erdut Jovan Jelić, s kojim smo razgovarali ovih dana, kaže kako su mišljenja stanovnika Erduta o izgradnji nuklearke podijeljena – oni koji se protive, čine to zbog straha za budućnost poljoprivredne i vinogradarske proizvodnje; oni koji odobravaju, nadaju se mogućim radnim mjestima s obzirom da tako veliko postrojenje traži i brojnu radnu snagu.

Branko Jović, pročelnik tamošnje općinske uprave, još je izravniji: “Od svih varijanti koje se nude, uvijek bih svoj glas dao za nuklearku, jer je riječ o sofisticiranoj opremi i najsuvremenijoj tehnologiji i takva elektrana najmanja je opasnost za okoliš i koncept razvoja naše općine, čiji je cilj razvijati se kao poljoprivredno i turističko područje.” I drugi mještani Erduta s kojima smo o tome ovih dana razgovarali, priznajući da im je prva asocijacija na nuklearku Černobil, podijeljeni su oko pitanja koje će, gotovo posve sigurno, odrediti budućnost njih i njihove djece.

Jedna činjenica, međutim, a na nju upozorava i Ljiljanka Mitoš, glavna urednica Alerta, nezavisnog web tjednika za okoliš, mogla bi mještane Erduta i cijele istočne Hrvatske osloboditi strahova od nuklearke. Riječ je o blizini granice sa Srbijom, koja se, kad je u pitanju lokacija za izgradnju nuklearke kod Erduta, nalazi samo nekoliko stotina metara dalje, na lijevoj strani Dunava. Dok su Hrvatska i Srbija bile u zajedničkoj državi, to se pitanje nije postavljalo, pa ni zbog radova na ispitivanju lokacije kod Erduta nitko nije prosvjedovao.

Preuzeto s www.alertonline.org

Rasprava na forumu

GOSTI NA PREMIJERI ĆE BITI PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA UDRUŽENJA „MILUTIN MILANKOVIĆ“ SLAVKO MAKSIMOVIĆ I DIREKTOR FILMA SLOBODAN STOJANOVIĆ. SPECIJALNI GOST VEČERI BIT ĆE POZNATI BEOGRADSKI GLUMAC DUŠAN POČEK KOJI U FILMU TUMAČI LIK MILUTINA MILANKOVIĆA U ZRELOM DOBU.

POSLIJE 60 GODINA MILUTIN MILANKOVIĆ SE PONOVO VRAĆA U DALJ, OŽIVLJEN KROZ ČETIRI GLUMCA NA FILMSKOM PLATNU. FILM PRIKAZUJE ŽIVOT JEDNOG OD PET NAJVEĆIH NAUČNIKA 20. STOLJEĆA, OD NJEGOVOG ROĐENJA U DALJU 1879. GODINE, PREKO ODLASKA NA STUDIJE U BEČ, DO POVRATKA U BEOGRAD NA UNIVERZITET I BORAVKA U NJEMU DO KRAJA STVARALAČKOG VIJEKA.

U GODINI KADA OBILJEŽAVAMO 50. GODIŠNJICU MILANKOVIĆEVE SMRTI, SAZNAT ĆETE ZAŠTO SU JEDAN KRATER NA MJESECU, JEDAN NA MARSU I JEDAN PLANETOID PONIJELI MILANKOVIĆEVO IME. SAZNAT ĆETE ZAŠTO JE AGENCIJA ZA SVEMIRSKA ISTRAŽIVANJA NASA SVRSTALA MILANKOVIĆA MEĐU NAJZNAČAJNIJE NAUČNIKE SVIH VREMENA KOJI SU SE BAVILI PLANETOM ZEMLJOM. SAZNAT ĆETE ZAŠTO JE MILANKOVIĆ NAJCITIRANIJI ZNANSTVENIK S PROSTORA BIVŠE JUGOSLAVIJE I ZAŠTO GLOBLANE KLIMATSKE PROMJENE ČINE NJEGOVO DJELO IZUZETNO AKTUELNIM.

MILANKOVIĆU U ČAST, JEDNA OD BUDUĆIH EKSPEDICIJA NA MARS NOSIT ĆE NJEGOVO IME. U OBNOVLJENOJ MILANKOVIĆEVOJ RODNOJ KUĆI U DALJU, 23. I 24. 05., BIT ĆE ODRŽAN MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP POD NAZIVOM „STAVRALAŠTVO MILUTINA MILANKOVIĆA“ NA KOJEM ĆE UČESTVOVATI 20-TAK NAUČNIKA IZ CIJELOG SVIJETA.

ETO DOVOLJNO RAZLOGA DA U ČETVRTAK, 17. APRILA, U 20,00 SATI DOĐETE U DOM KULTURE U DALJ I POGLEDATE FILM O MILUTINU MILANKOVIĆU „PUTNIK KROZ VASIONU I VEKOVE“.

ULAZ JE SLOBODAN.

Evo prošle nedjelje je održan mali sastanak sa malo ljudi :-). Stoga ako imate vremena pojavite se opet ove nedjelje u 18:00 h u GORD-u kako bismo mogli pričati o nekim stvarima :-), naravno vezanim za WLAN i LAN i ostale ine stvari mogu doći na dnevni red.

P.S . Ovaj post kasni pošto se meni nije dalo pisati ranije o tome, ako želite, možete i najaviti svoj dolazak !